Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je jedna od najčešćih kroničnih bolesti ranog djetinjstva, a njegov utjecaj na zdravlje, kvalitetu života i razvoj djeteta, kao i na život cijele obitelji, itekako je izražen, stoga ne iznenađuje što je u fokusu dermatološke znanosti.
Bez obzira kojem tipu pripada, koža u nekim slučajevima može biti izrazito osjetljiva i snažno reagirati na podražaje...
SUHOĆA, SVRBEŽ, CRVENILO...
Atopijski dermatitis ili atopijski ekcem najčešća je dječja kožna bolest. Od ove bolesti boluje oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi.
Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života, no može se pojaviti u bilo kojoj dobi, kako u djece, tako i u odraslih.
Intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine više od 90 posto oboljele djece nema smetnje.
Kod većine oboljelih simptomi se pojavljuju između druge i pete godine života.
Biokemijska istraživanja pokazala su da je u koži osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa poremećena količina masnih kiselina koje sudjeluju u prirodnoj hidraciji kože. Time slabi obrambena funkcija kože kao barijere i ona je sklona iritacijama i infekcijama. U području ekcema dodatno se nalazi velik broj upalnih stanica.
Simptomi atopijskog dermatitisa
Ekcem se očituje pojavom crvenila ili mjehurića na koži. Uočavaju se veći ili manji plakovi, koji izazivaju svrbež i čiji je izgled za liječnika dobar pokazatelj u kojoj se fazi bolest nalazi: crveni, mekani i vlažni u početku, a kasnije zadebljani, tvrdokorni i suhi. Kožne promjene javljaju se na licu, trupu i ekstremitetima. Lokalizacija najčešće ovisi o dobi.
Ako se ekcem javlja u prvim mjesecima života, najčešće simetrično zahvaća čelo i obraze, pošteđena je regija oko usta, a širi se na vlasište, gornji dio tijela, vanjsku stranu ruku i nogu te šake. Pelenska regija najčešće je pošteđena.
Tijekom druge i treće godine života izgled ekcema se mijenja, pa se javljaju karakteristični plakovi smješteni uglavnom na pregibnim jamama koljena i lakata, na zapešću, skočnom zglobu i vratu.
Bolest najčešće počinje upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života, no može se pojaviti u bilo kojoj dobi, kako u djece, tako i u odraslih.
Intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine više od 90 posto oboljele djece nema smetnje.
Kod većine oboljelih simptomi se pojavljuju između druge i pete godine života.
Biokemijska istraživanja pokazala su da je u koži osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa poremećena količina masnih kiselina koje sudjeluju u prirodnoj hidraciji kože. Time slabi obrambena funkcija kože kao barijere i ona je sklona iritacijama i infekcijama. U području ekcema dodatno se nalazi velik broj upalnih stanica.
Simptomi atopijskog dermatitisa
Ekcem se očituje pojavom crvenila ili mjehurića na koži. Uočavaju se veći ili manji plakovi, koji izazivaju svrbež i čiji je izgled za liječnika dobar pokazatelj u kojoj se fazi bolest nalazi: crveni, mekani i vlažni u početku, a kasnije zadebljani, tvrdokorni i suhi. Kožne promjene javljaju se na licu, trupu i ekstremitetima. Lokalizacija najčešće ovisi o dobi.
Ako se ekcem javlja u prvim mjesecima života, najčešće simetrično zahvaća čelo i obraze, pošteđena je regija oko usta, a širi se na vlasište, gornji dio tijela, vanjsku stranu ruku i nogu te šake. Pelenska regija najčešće je pošteđena.
Tijekom druge i treće godine života izgled ekcema se mijenja, pa se javljaju karakteristični plakovi smješteni uglavnom na pregibnim jamama koljena i lakata, na zapešću, skočnom zglobu i vratu.
U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji ekcemi obično ostaju u pregibima velikih zglobova, uz promjene na vjeđama, šakama i stopalima.
Kvaliteta života
Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti tako intenzivan da remeti san i ometa dijete u svakodnevnim aktivnostima. Često se, uz osnovne znakove bolesti, javljaju i komplikacije, a to su, takozvane, sekundarne infekcije bakterijama ili virusima. Najčešće su to stafilokoki i virus herpesa. Nastanku sekundarne infekcije pogoduju suhoća kože i češanje zbog svrbeža.
Liječenje
Za svakodnevnu njegu kože obavezna je uporaba emolijensa. Emolijens ublažava suhoću kože, poboljšava stanje kože, smanjujući njezinu ispucanost, čime izbjegavamo isušivanje i ulaz vanjskih alergena.
Masaža uvelike poboljšava učinak emolijensa, tj. učinak je bolji ako proizvod nanesete blagom masažom. Međutim, osjetljivoj atopičnoj koži malenih svakodnevno je potrebna i odgovarajuća higijena i njega. Kod pojave upalnog ekcema pribjegava se lijekovima, posebno kortikosteroidnim kremama.
Kvaliteta života
Svrbež je najneugodniji simptom atopijskog dermatitisa. Može biti tako intenzivan da remeti san i ometa dijete u svakodnevnim aktivnostima. Često se, uz osnovne znakove bolesti, javljaju i komplikacije, a to su, takozvane, sekundarne infekcije bakterijama ili virusima. Najčešće su to stafilokoki i virus herpesa. Nastanku sekundarne infekcije pogoduju suhoća kože i češanje zbog svrbeža.
Liječenje
Za svakodnevnu njegu kože obavezna je uporaba emolijensa. Emolijens ublažava suhoću kože, poboljšava stanje kože, smanjujući njezinu ispucanost, čime izbjegavamo isušivanje i ulaz vanjskih alergena.
Masaža uvelike poboljšava učinak emolijensa, tj. učinak je bolji ako proizvod nanesete blagom masažom. Međutim, osjetljivoj atopičnoj koži malenih svakodnevno je potrebna i odgovarajuća higijena i njega. Kod pojave upalnog ekcema pribjegava se lijekovima, posebno kortikosteroidnim kremama.
